Bonitet i kreditna sposobnost trgovačkog društva
Kreditna sposobnost samo je jedan od aspekata boniteta trgovačkog društva. U prilog
toj tezi navodim sljedeće:
- trgovačko društvo koje se u bliskoj prošlosti prezadužilo radi ulaganja u izgradnju
ili modernizaciju opreme, tehnologije i kadrova, ima visok bonitet ( jer ga je imalo
i u prethodnom razdoblju) ali stvarna kreditna sposobnost tog društva je niska ili
je uopće nema
- trgovačko društvo koje posluje stabilno i ne koristi kredite, sa sigurnošću se može
tvrditi da posjeduje dobar bonitet, ali ima neutvrđenu kreditnu sposobnost
Postupak analize kreditne sposobnosti vodi se tako da se dobiju što pouzdaniji odgovori
na sljedeća pitanja:
- Može li i namjerava li poduzetnik izmiriti ugovorne obveze vezane uz kredit ?
- Utvrditi realnu vrijednost potraživanja i zaliha, te utvrditi njihovu stvarnu likvidnosnu
situaciju.
- Je li profitna stopa takva da u odnosu na obujam prodaje, obrtni i fiksni kapital,
osigurava povrat kredita?
- Osigurava li obujam prodaje, u odnosu na korišteni obrtni kapital, novčane priljeve
dostatne za povrat kredita?
- Koja je donja granica profitne stope koja osigurava uredno servisiranje obveza vezanih
uz kredit
Karakteristike korisnika kredita
Ocjenjuje se karakter korisnika kredita, analiziraju odgovornost i osobine menedžera,
vlasnika, ispituje se pravovremenost izmirenja obveza, te kvaliteta financijskih
izvješća i poslovnih knjiga. Ovim analizama želi se utvrditi reputacija tražitelja
kredita i odgovor na pitanje o kvaliteti upravljanja trgovačkim društvom - sposobnost
upravljačkog tima da formulira tekuću i razvojnu poslovnu politiku trgovačkog društva,
postoji li razrađen poslovni plan i strategija koja je sposobna stvarati i ostvariti
dobit.
Kapacitet i kreditna sposobnost
analizira se:
- proizvodni kapacitet
- financijski kapacitet
Najsigurniji izvori kapaciteta tražitelja kredita jesu novčani tijek i visina ostvarene
dobiti.
Kapital
Kapital je relativna vrijednost korisnika kredita. U modernom pristupu procjeni
kreditne sposobnosti kapital je izgubio onu najizravniju važnost kao činilac procjene
kreditne sposobnosti.Češće se kapital u okviru procjene kreditne sposobnosti promatra
kao financijska poluga ili odnos između duga i kapitala. Treba provjeriti da je
visina uloženog kapitala vlasnika dostatna za obavljanje poslovanja na razini na
kojoj posluje potencijalni korisnik kredita. U tom smislu kapital se analizira u
odnosu na dugove društva i u odnosu na novčani tijek.
Odnos tekućih sredstava i tekućih obveza
tekuća sredstva = novčana sredstva + kupci + zalihe
tekuće obveze = dobavljači + tekuće dospijeće dugoročnih kredita
Ako je odnos 1:1 ili ispod to može upućivati da je razina ukupnih angažiranih sredstava
niska i da poduzeće neće biti u stanju na vrijeme izmiriti obveze. Za održavanje
tekuće likvidnosti potrebna je znatna veličina radnog kapitala (Working capital
ili Net working capital) koji predstavlja razliku imeđu tekuće
aktive i tekućih obveza - stalna obrtna sredstva. Taj odnos trebao bi biti 2 ili
veći od 2, što znači da odnos tekuće aktive i tekuće pasive treba biti najmanje
2:1. Odnos zavisi od vrste djelatnosti, duljine proizvodnog ciklusa, brzine obrta
zaliha, naplati proizvoda ili usluga.
Ako je odnos tekućih sredstava i tekućih obveza nizak poduzeće se nalazi u situaciji
da živi od danas do sutra, što znači da je prisiljeno primjenjivati neekonomske
mjere, koje negativno utječu na stabilnost i profitabilnost poslovanja (poduzeće
je prisiljeno proizvode prodavati po nižim cijenama da bi moglo postići avansno
plaćanje, može se desiti na nije u stanju osigurati dovoljne zalihe robe za kontinuiranu
proizvodnju i zadovoljenje potražnje svih kupaca, poduzeće je prisiljeno kupovati
sirovine od posrednika u manjim količinama, umjesto da kupuje direktno od proizvođača
po nižim cjenama.
Koeficijent ubrzane likvidnosti
Odnos brzo unovčive aktive - gotovina, likvidni vrijednosni papiri, potraživanje
od kupaca i ukupnih tekućih obveza. Ovaj odnos ne smije biti manji od 1:1. Ako je
ovaj pokazatelj jako nizak to može značiti da poduzeće ima visoku razinu zaliha
i da možda nije u stanju prodati svoje gotove proizvode.
Pokazatelj kreditne sposobnosti
Odnos dugoročnih kredita i trajnih izvora vlastitih sredstava izražava se kao relativna
proporcija, npr 1:2 znači da na jedan dio duga dolaze dva dijela vlastitih sredstava,
ili kao postotak u odnosu na ukupno angažirana sredstva.
Stopa pokrića obveza vrijednošću sredstava
Odnos neto sadašnje vrijednosti osnovnih sredstava i dugoročnih obveza.
Stopa otplativosti duga
Pokazuje koliko puta dobit iz poslovanja (prije kamate pokriva otplate glavnice
i kamate, može se uzeti u obzir dobit prije plaćanja poreza i dobit nakon plaćanja
poreza, Krakoročne obveze po kreditu i kamatama se ne uzimaju u obzir. (npr. stopa
2,5 znači da dobit iz poslovanja može biti manja i 50% a da poduzeće bude sposobno
izmirivati svoje obveze.